Fizikalna medicina i rehabilitacija

  1. Fizikalna medicina i rehabilitacija
  2. Vježbanje smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i kod osoba s genetskom predispozicijom

Vježbanje smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i kod osoba s genetskom predispozicijom

Vježbanje smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i kod osoba s genetskom predispozicijom

Ljudi koji mnogo vježbaju imaju manje izglede za srčani ili moždani udar od neaktivnih osoba čak i kad imaju genetsku predispoziciju za srčane bolesti, pokazalo je britansko istraživanje, kako prenosi nacionalna agencija Hina na svom portalu Zdravlje (https://zdravlje.hina.hr )

Osobe s jačim stiskom ruke, više tjelesnih aktivnosti i boljom kardiovaskularnom formom imaju manji rizik od srčanih bolesti čak i u slučajevima kad su u obitelji zabilježeni slučajevi srčanih i moždanih udara, pokazalo je istraživanje.

“Čak i kad imate veći genetski rizik, možete vježbanjem poboljšati svoje izglede za zadržavanje dobrog kardiovaskularnog zdravlja”, kaže voditelj istraživanja Erik Ingelsson,  znanstvenik s medicinskog sveučilišta Stanford u Kaliforniji.

Primjerice među osobama s umjerenim genetskim rizikom za kardiovaskularne bolesti, obuhvaćenima istraživanjem, pojedinci s najsnažnijim stiskom ruke imali su 36 posto manje izglede razviti koronarnu srčanu bolest i imali su 46 posto niže izglede razvoja atrijske fibrilacije u odnosu na ljude s najslabijim stiskom ruke, navodi se u istraživanju čiji su rezultati objavljeni u časopisu Circulation.

A među osobama s visokim genetskim rizikom za kardiovaskularne bolesti oni koji su bili u najboljoj kardiovaskularnoj formi imali su 49 posto niži rizik koronarne bolesti srca u usporedbi s onima koji su bili najmanje 'fit'. Oni su također imali 60 posto manji rizik od atrijske fibrilacije, čestog poremećaja srčanog ritma koji izlaže ljude riziku moždanog udara.

Nijedan sudionik na početku istraživanja nije imao srčanu bolest i bili su u dobi od 40 do 69 godina, a polovica je ostala u istraživanju i dulje od šest godina.

Tijekom istraživanja zabilježeno je 20.914 slučajeva srčanih bolesti, moždanih udara, atrijske fibrilacije i srčanog zastoja.

Znanstvenici su uz pomoć upitnika o tjelesnoj aktivnosti procjenjivali koliko ispitanici vježbaju a uz pomoć pokretnih traka procjenjivali su stvarnu kardiovaskularnu formu svakog ispitanika, dok su spravama mjerili jakost stiska ruke. Prikupili su i podatke o bolestima u obitelji.

Pokazalo se da je vježbanje povezano s manjim rizikom od pojave srčanih bolesti i nakon što su znanstvenici uzeli u obzir druge faktore koji utječu poput dobi, spola, etničke pripadnosti, društveno-ekonomskog statusa, dijabetesa, pušenja, krvnog tlaka, pretilosti i korištenja lijekova za smanjivanje kolesterola.

“Održavanje tjelesne forme vodi do manje masnog tkiva, manje pretilosti i više mišića", kaže Donna Arnett sa sveučilišta Kentucky i bivša predsjednica Američkog udruženja za bolesti srca, koja nije bila uključena u istraživanje. “To vodi do nižeg krvnog tlaka, manje dijabetesa, boljeg iskorištavanja glukoze i inzulina i sveukupno boljeg metaboličkog zdravlja”.

Vježbanje u grupi smanjuje stres

Vježbanje u grupi učinkovitije je od samostalnog vježbanja kada je posrijedi smanjenje stresa i poboljšanje kvalitete života, pokazalo je istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu Journal of the American Osteophathic Association.

Znanstvenici s australskog Sveučilišta Nova Engleska tvrde da vježbanje u grupi, s prijateljima i kolegama pomaže u suzbijanju visokoga krvnog tlaka te smanjuje stres za četvrtinu, a kod onih koji vježbaju sami takvih promjena nema.

Oni su tijekom 12 tjedana pratili studente medicine s australskog sveučilišta na način da su ih podijelili na one koji su vježbali u grupi, one koji su vježbali sami ili s jednim do dvoje partnera te na one koji nisu uopće vježbali. 

Pokazalo se da se kod onih koji su vježbali u grupi poboljšala tjelesna, mentalna i emocionalna kvaliteta života: fizička i emocionalna kvaliteta življenja poboljšane su za 25, odnosno 26 posto, a mentalno zdravlje za 13 posto. 

Kod onih koji su vježbali sami ili s jednim do dva partnera, poboljšana je samo mentalna kvaliteta življenja, a u trećoj kontrolnoj grupi nije bilo nikakve razlike. 

Dvanaestotjedno istraživanje provedeno je na maloj i specifičnoj grupi od 69 studenata medicine koji su često izloženi snažnom psihološkom stresu. 

Rezultati istraživanja mogu se primijeniti i na druge ljude, a korist od toga da nešto radimo zajedno s prijateljima ili kolegama, osobito ako je teško pa se pritom međusobno ohrabrujemo i potičemo, puno je veća nego ako vježbamo sami. 

Kako bismo poboljšali vaše iskustvo prilikom korištenja web stranice, koristimo kolačiće (eng. cookies) i slične tehnologije. Ako nastavite s pregledom stranice, smatrat ćemo da ste suglasni s navedenom uporabom. Više informacija »